Zašto nemamo „cafeteriu“ kao Mađari?/ Miért nincs cafeteriánk, mint a Magyaroknak?

Erzsébet-utalvány (mađ. bon, kupon) od 1000ft u blagajniErzsébet-utalvány

Odem s prijateljicom u budimpeštanske terme, ona plati ulaznice nekom OTP bankovnom karticom i kaže da joj ne dajem ništa jer su ionako besplatne. Pitam je kako su besplatne, ona kaže – preko posla. Drugim put se nađem s drugom prijateljicom, odemo na ručak, a kad je vrijeme plaćanja, ona izvadi blok s nekim kuponima na kojima su ispisani razni novčani iznosi, istrgne iz bloka listiće u vrijednosti računa i račun je plaćen. Ja sve gledam reakciju konobara, a on ih primi najnormalnije i zahvali se. Treći put odem u nabavku u Tesco s prvom prijateljicom, uzeli smo kućne potrepštine, živežne namirnice i slično. Na blagajni slična situaciju – opet izvuče neki blok, natrga tih papirića, dio plati u kešu. Tko se ne bi zapitao o čemu se radi?

Prvo sam pomislila najgore – da dobija plaću kroz te blokove, ako ne cijelu, onda dio. Rekoh – ako joj treba živi keš za platiti stanarinu i slično, mogu pomoći da otkupim tih papirića jer sam tad imala nešto novca, ali ne i papirića. Ona kaže da ne treba jer da te blokove dobije pored punog iznosa plaće.

Ni sad ne znam gdje je kvaka. Evo što sam saznala. Taj novac se zove „cafeteria“ i njega zaposlenici dobiju kroz razne načine, samo ne kroz gotovinu. Zaposlenici u državnoj upravi i poduzećima obvezno dobivaju taj novac, dok zaposlenici u privatnim firmama ovisno o poslodavcu. Veće firme uglavnom daju „cafeteriu“, dok manje sa slabijim poslovanjem uglavnom ne. Cafeteria je stavka za računanje poreza i s njom se umanjuje osnova za porezna plaćanja. Složena je tako da se svakome s većim prihodom isplati odlučiti za cafeteriu, a time i razveseliti svoje zaposlenike. Dok se kod nas od plaćanja poreza odbijaju troškovi poslovanja kao što su najam prostora, službeni auto – pogotovo ako je uzet na leasing s mjesečnom otplatom, režije i slično, slabe su i rijetke bilo kakve isplative porezne stavke vezane za zaposlenike. Kod nas je užasno puno registriranih službenih auta, trebalo ih firmi ili ne jer se to isplati, ali u vezi zaposlenika valjda postoji samo poticaj za primanje mladih ljudi bez radnog iskustva na godinu dana, i tu i tamo invalida i slično što privremeno traje i slabo saživljava te se financira iz države, a ne prihoda firme. Radna snaga u Hrvatskoj je skupa jer koliko radniku ide novca za plaću, toliko ide državi. Konstantno smo u začaranom krugu visoke nezaposlenosti i povremene zaposlenosti (primjer je turistička sezona).

Pokušala sam shvatiti kako cafeteria funkcionira, a dobila sam različite odgovore što se svodi na to da ovisno o poslodavcu i zaposleniku, početkom godine se odlučuje kako će se utrošiti taj novac. Jedan moj prijatelj koji radi u dobrostojećoj financijskoj firmi dobija 200 000 ft godišnje što je skoro 5000 kn godišnje te kaže da ih raspodjeli na kredit za kuću i za privatno zdravstveno osiguranje. Od njega sam doznala da se taj iznos ako se usmjeri za navedene namjene neoporezuje te da sav onda njemu dospijeva na račun i ide za te troškove. Pretpostavljam da s tim novcem može platiti jednu mjesečnu ratu kredita i dio/sve godišnje premije za zdravstveno osiguranje.

Moja već spomenuta prijateljica radi u državnoj firmi, i kaže da mjesečno dobiva 10000 ft cafeterie. Ona ju je raspodjelila na dvije najpopularnije mogućnosti – jedna je tzv. Széchenyi Pihenőkártya (SZÉP- kártya) s kojom je onda platila ulaznice za toplice, a druga Erzsébet-utalvány – blok s kojim je platila dio računa u Tescu.

Széchenyi Pihenőkártya (SZÉP- kártya) izgleda kao OTP bankovna kartica, samo za plaćanje može se koristiti na točno određenim mjestima. Navodno je ideja krenula od želje vlade da potakne stanovništvo na tuzemni turizam i rekreaciju. Zbog neimaštine, Mađari su za vrijeme svog godišnjeg odmora ostajali kod kuće te se općenito nisu dovoljno rekreirali i slično. Ova kartica upravo služi  za plaćanje smještaja, restorana, ulaznica u toplice, bazene, muzeje, zoološke vrtove, razne predstave, fitness i slično. Jedna mađarska obitelj s manjom djecom, pogotovo ako oboje rade i odluče se za SZÉP- kártyu imaju pošteno ljetovanje na Balatonu na račun poslodavca i države. Zanimljivo je i to da razni davatelji usluga, pogotovo u turizmu, daju još dodatni popust korisnicima ove kartice jer su im oni u biti sigurni klijenti. Nisam pronašla statistiku, ali opći je koncenzus među Mađarima s kojima sam pričala da je kartica imala efekta i da ljudi idu obvezno bar jedanput, dvaput na neke izlete, kraće odmore.
szep-kartya-elfogadohelyek

Széchenyi Pihenőkártya (SZÉP- kártya)

Erzsébet-utalvány je druga opcija koja se može primati u obliku bloka, ali postoji i u elektronskom obliku kao kartica. Moja prijateljica za te bonove može kupiti samo živežne namirnice (kruh, mlijeko, ulje, brašno…). Međutim, postoje i drugi oblici tih blokova, pa recimo s AJÁNDÉK (Erzsébet)-utalvány može kupovati i u DM-u, Mulleru, nekim knjižarama, Adidasu itd. Eto, mi se strašno veselimo kad dobijemo 300-400 kn bona za Božić da potrošimo u Konzumu, a moja prijateljica u svojoj kombinaciji cafeterie godišnje dobije „bon“ od skoro 1500 kn.

Neki ljudi ne izaberu ništa od navedenog, već preusmjere taj novac u plaćanje mjesečne karte javnog prijevoza, bonove za hranu u restoranima, životno osiguranje, mirovinu, školovanje… Nije riječ o tzv. 13. plaći i regresu jer i ona postoji u Mađarskoj, nevezana je za cafeteriu i ovisno o radnom ugovoru, neki ljudi je imaju, neki ne. Većina naravno ne, ali ja ni u Hrvatskoj trenutno ne znam nikoga tko ima 13. plaću. Nije riječ ni o Božićnici.

Cafeteria postoji u Mađarskoj od 1990., prvi ju je uveo MOL, a po uzoru na američku politiku koja je tamo krenula od ’70.-ih te samo ime je američko-engleskog porijekla. Cilj joj je prije svega potaknuti ugostiteljstvo, turizam i trgovinu unutar zemlje. Taj „novac“ vrijedi samo u Mađarskoj, pa ne čudi, primjerice, slogan za Erzsébet-utalvány – U Mađarskoj, za Mađarsku (Magyarországon, Magyarországnak).

I zašto onda mi nemamo cafeteriu kao Mađari?

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s